Pozivamo Vas na predstavljanje knjige Đure Mesića "Rodoslovlja obitelji Pišća / Krbave i Tolića" Istaknuto

Vijesti Napisao/la  Utorak, 02 Listopad 2018 21:51 veličina pisma smanji veličinu pisma uvečaj veličinu pisma
Ocijeni sadržaj
(1 Glasaj)

Pozivamo Vas na predstavljanje knjige Đure Mesića "Rodoslovlja obitelji Pišća / Krbave i Tolića" u izdanju Matice Hrvatske i izložbu fotografija "Podlapača nekada" koje će se održati subotu, 13. listopada u 18:00 sati u dvorani KIC-a Nikola Tesla na Udbini.

Poštovani !                                                                                                                           

Na promocijama knjige Rodoslovlja obitelji Podlapca / Podlapače govorio sam prije godinu dana: „Ova knjiga je kraj jednog davnog početka u koji sam zaplivao još 2008. godine iz znatiželje, ponesen ljubavlju i poštovanjem prema pretcima.“

Ova knjiga Rodoslovlja obitelji Pišača / Krbave i Tolića nastala je na upit nasljednika kako im mogu pomoći, odnosno ove dvije knjige su jedna cjelina i živi organizam, a izrečena izreka važi i danas.

Ukratko ću ponoviti o izazovu i putu kako je do prve knjige došlo, a ova je nastavak meni poznatog istraživačkog puta i ispunjenje želja nekih od nasljednika.

Nesretnom sudbinom oca moje supruge, Juraja Rosandić koji je rođen u Podlapači 1928.g.

i kad je mao je 5,5 godine preseljen u Donji Lipovac kod Nove Kapele. Odrastanjem u novom dalekom kraju i u novoj obitelji popucale su veze sa lozom Rosandića, rodbinom, susjedima, selom i zavičajem, tako nikada više nije bio u rodnom selu i kraju i tamo nikog nije poznavao.

Držao sam se izreke: „Ako ne cijenimo svoju prošlost, izgubit ćemo budućnost. Zaboravimo li naše korijene, nećemo moći rasti,“ i odvažio saznati za rodbinu i pretke.

To je bio prvi korak u istraživanju. Izazov koji sam uspješno riješio nakon 6 godina, krajem 2013..

Upoznavši dio rodbine i starijih Podlapčana, saznao sam za povijesne nevolje mjesta, zakone šutnje i nedostupnost dokumenata, a ja sam pronašao put kako to saznati.

Očekivao sam njihovu pomoć, a oni su me potakli da ja pomognem njima, čuvši od jedne starice:

„Mi Podlapčani naučili smo živjeti sami i tako zavoljeli biti, a vi ste vrlo hrabar čovjek“.

Knjige su podkrepljene dokumentima iz Matičnih knjiga i drugih pisanih izvora.

Hodajući po ustanovama i čitajući razne knjige, prepisivao sam sve sa naznakom Podlapca-Podlapače, kupovao fotokopije, slikao i tako stvarao temelje i ove knjige, dugi niz godina.

            Knjiga je tematski podjeljena na dva dijela.

Prvi tekstualni dio knjige opisuje Liku, Krbavsko polje, i Podlapac / Podlapaču sa novim saznanjima. Sve to zapisano je o Pišaču / Krbavi i Toliću od oslobađanja od turaka, dakle preko 325 godina. Prvih 150 godina naseljavanja po vremenu različitih godina, po prezimenima i odakle su dolazili, a toliko godina i o iseljavanju i kuda su odlazili. Tako imamo poglavlja pred turskog raseljavanja i poslje tursko naseljavanje. Naglasak kroz vrijeme bili su popisi po prezimenima te statistički podatci broja svih stanovnika dvaju vjera.

Uz popise prezimena i brojčane podatke od najviše svezajedno 1145 do današnjih 17 stanovnika u poglavlju o iseljavanju i popisu prekooceanskih putnika, kao i raseljavanju diljem Hrvatske, pronaći ćemo razlog i vrijeme kad se to i zašto događalo, a davno je zapisano:

„Lika sav svijet naseli, a sebe ne raseli“, što odavno više ne vrijedi za ova mjesta.

Početkom 20. st. za vrijeme pregovaranja o izgradnji željezničke pruge Zagreb – Split,

A. G. Matoš zapisao je epigram: „Željeznicu dobiti će Lika, kad već neće imat stanovnika.“

To posebno vrijedi za pišačane i tolićane jer mnogi su tim vlakom i iseljavali, a popraćeno je i slikom lokomotive u lici zimi i popisima putnika za Ameriku.

 

            Drugi dio su Rodoslovlja svih obitelji prema popisu prezimena iz Stališa duša župe Podlapac: Čorak, Ivanković, Marković, Milobara, Mubabžija, Stilin, Šimatović, Štajdohar i Trtanj,

što je bio i osnov rodoslovnih grana. Popunjavan je podatcima iz Matičnih knjiga rođenih i vjenčanih što je omogućilo povezivanje unutar obitelji u nekadašnje zadruge, a pomoću kućnih brojeva mladenki sa njenom rođenom obitelji. Ženidbom i udajom dolazilo je i do vjerski mješovitih brakova pa u Pišaču imamo prezime po maci, a vjera po ocu ili obratno. Većinom su brakovi bili unutar župe Podlapac pa otud i pjesma u kolu: „Podlapačo pola roda moga, pola moga pola dikinoga.“

Stradanja pojedinaca u sva tri rata ili stradanja druge vrste koja sam pronašao zapisane, upisana su na stranicama obitelji. Upisana su poznata mjesta rođenja u progonstvima, raseljavnja i u koja mjesta, a upisana imena vjenčanih kumova govore o rodbinskom poštivanju i povezanosti.

 

 

 

 

 

           

U knjizi pisanoj 1925.g pročitao sam i u ovoj knjizi zapisao kako su tada o iseljavanju razmišljali hrvatski političari, rekao bi vizionari, a to daje odgovor i na obiteljske odnose sve do danas.

„Na djecu da se školuju u gradu ili odu na rad, čak i u daleke zemlje, trošio se dio imetka očekujuči napredak i njegov povrat. Život u gradu ili tuđini posve je otuđio dio nasljednika koji postaju ravnodušni na svoje, čak ih se stide, odriču ili zatajuju.“

Nadam se da će i ova knjiga sama radosno otvarati vrata, poneka srca i znatiželju nasljednika.

Ona je zapravo živi organizam jer je iz male obiteljske knjižice prerasla u ovu veliku i uz nadopunjavanje nasljednika nema joj kraja.

Zadovoljan sam svojim doprinosom o čuvanju uspomena na pretke katoličke župe Podlapac / Podlapača, a još više znajući da će čitanje i ove knjige diljem Hrvatske u Vas nasljednika pojačati, kod nekih i probuditi, osjećaje poštovanje na njih.

Dug prema našim pretcima i svima zapisanima u ovoj knjizi ispunit ćemo kad svaki od nas s ponosom uzmogne reći, kako je davno zapisao u jednom stihu naš veliki pjesnik Vladimir Nazor : „Propao nije ni duh im ni lik, njih mrtvih ja sam živi spomenik“ !

Hvala svima koji su me podržali čuvati zavičajnu baštinu.

Pročitano 309 puta Poslijednja izmjena dana Utorak, 02 Listopad 2018 21:59

Kontaktirajte nas

        Udbina News logo 01 192x33

Imate zanimljivu vijest? Javite nam se na

 

Potražite nas na

Internet portali - Udbina